Otkrivena bista Vladimira Poljanca

Tweet

Pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i Općine Tuhelj i u organizaciji udruge ”Muži zagorskog srca”, na Dan neovisnosti  8.listopada 2014.godine, u Tuhlju je  svečano otkrivena spomen–bista hrvatskom književniku, Vladimiru Poljancu.  U 11h je u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije bila koncelebrirana misa koju je uz svećenike Josipa Komorčeca Pepeka iz Bedekovčine i Franju Glasa, predvodio vlč. Ivan Režek. Nakon mise, okupljeni Muži zagorskog srca, obitelj i prijatelji pokojnog Vladimira, župan Željko Kolar, načelnici i gradonačelnici susjednih općina i velik broj Tuhljana, okupili su se ispred školske dvorane  gdje je župan Željko Kolar uz pomoć gđe Jadranke Poljanec otkrio bistu. Župan je pritom naglasio kako je Vladimir uvijek bio spreman pomoći Zagorju. Poseban govor održao je i g. Marijan Zanoški koji je uz Vladimira dugi niz godina član udruge Muži zagorskog srca. U svom govoru osvrnuo se na njihovo dugogodišnje prijateljevanje i doprinose Vladimira Poljanca pronošenju tuheljske i kajkavske riječi. Bista je rad  akademske kiparice dr.sc. Mirjane Drempetić Hanžić Smolić, a lijevanje je odradila lijevaonica umjetnina Ujević. Svečanost su svojim nastupima popratili zbor KUD-a Naša lipa te Puhački orkestar Lipa.

Tom prigodom predstavljena je i zbirka neobjavljenih pjesama ”Ispovijesti , koju je izdalo Hrvatskozagorsko književno društvo, hrvatska udruga Muži zagorskog srca i izdavačka kuća Alfa.

Vladimir Poljanec rođen je 8.listopada 1953.godine u Zagrebu gdje je živio s roditeljima i školovao se. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu jugoslavistiku i fonetiku, a radni životni put odveo ga je u bankarstvo pa je dugi niz godina bio zaposlenik Hrvatske narodne banke. U Tuhlju je rođen njegov otac Martin, a obitelj i danas ima kuću u koju je Vladimir ljeti i u svoje slobodno vrijeme rado dolazio. Iako nikad nije stalno živio u Tuhlju, dobro je usvojio tuheljski govor  i ponosio se svojim tuheljskim i zagorskim podrijetlom. Mnoge pjesme i dramske tekstove pisao je baš na domaćem tuheljskom jeziku koji je svima nama toliko poznat i drag.