Mirica Škvorc dobitnica Povelje KZŽ

Svečanom sjednicom Županijske skupštine je u Bedekovčini u ponedjeljak, 23. travnja, 2018. godine obilježen Dan Krapinsko-zagorske županije i 25 godina njezinog postojanja te je tom prilikom uručena Povelja Krapinsko-zagorske županije našoj Mirici Škovrc za izuzetan doprinos kajkavskoj poeziji i očuvanju zagorskog i tuheljskog govora.

Mirica Škvorc rođena je 30. rujna 1943. godine u Proseniku kraj Tuhlja. Osnovnu školu završila je 1956. u Tuhlju, a Srednju tekstilnu pohađala izvanredno u Zaboku gdje ju je završila 1988. Od tada do 1995. zaposlenica je “Naše mode” u Tuhlju. Umirovljenica je. Živi i radi na svom imanju u Proseniku 111.

Ponekad sjedne za svoju “singericu” i svojim krojačkim znanjem  pomogne potrebitima zakrpati ili skratiti dio odjeće. Osobito je zanima alternativna medicina te u slobodno vrijeme skuplja i proučava ljekovito bilje koje besplatno preporučuje prijateljima i znancima. Uspješna je tuheljska pjesnikinja. Piše na standardnom i kajkavskom jeziku.

Pjesme je objavila u karlovačkom časopisu “Osvit” i “Hrvatsko zagorje”, kao i u zborniku “Drugi susret zagorskih pjesnika” – Klanjec 2002. i redom u “Hrvatskozagorskim književnim  zboricima” od 2004. do danas. Neke pjesme su joj i uglazbljene (“Cesargradu”, “I kmetiji dojde kraj”, “Bil sem v Nemčiji”, “Vu davnine” itd.). Uvrštena je u monografiju Tuhelj (prošireni otisak časopisa “Hrvatsko zagorje”, broj 1/2003., Krapina – Tuhelj, 2003.).

Sudjeluje redovno na predstavljanju tuheljskih pjesnika uz proslavu Dana općine, na zagorskim recitalima, a pripremila je za objavljivanje svoje prve zbirke pjesama koje će izdati “Hrvatskozagorsko društvo književnika”, kojeg je aktivna članica.

Kao samohrana majka odgojila je troje djece: Josipa, Šteficu i  Marijanu.

Mira Škvorc kao izvorni govornik mjesnoga govora Prosenika pokraj Tuhlja, surađivala je na projektu: “Govori Hrvatskoga zagorja”, koji u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje vodi dr. sc. Anita Celinić. U višednevnom istraživanju tom je prilikom popunjen “Upitnik za istraživanje govora Hrvatskoga zagorja”, koji sadrži oko 1900 pitanja. Na taj je način mjesni govor Prosenika, kao predstavnik govora tuheljskoga područja, prvi put dijalektološki istraživan i zabilježen hrvatskom dijalektološkom transkripcijom, ujednačenom za cijelo područje hrvatskoga jezika. Gđa Mirica Škvorc u tom je istraživanju bila pouzdan i inicijativan suradnik, zahvaljujući kojem je zabilježena vrijedna građa na području koje je do tad bilo dijalektološki neistraženo. Osim sudjelovanja u istraživanju, gđa Švorc je pokazala rijedak interes i sposobnost da i sama ovlada znakovima dijalektološke transkripcije kojima se bilježe specifični glasovi njezinoga mjesnoga govora te je tom transkripcijom sama označila veći broj vlastitih pjesama pisanih mjesnim govorom. Na taj je način omogućila da zainteresirani čitatelji doznaju precizan izgovor pojedinih glasova, što i čini specifičnost kako svakoga pojedinoga mjesnoga govora, tako i dijalektalne književnosti pisane tim idiomima.