Podno Cesargradske gore, između koloritnih brežuljaka smjestio se Tuhelj. Ime je dobio po staroslavenskoj riječi “tuhl” koja označava udubinu, vlažno mjesto što u kajkavskom narječju objašnjava riječ “tuhtina”.
Prva pisana isprava o Tuhlju datira iz 1403. godine. Kroz svoju prošlost Tuhelj se istaknuo kao povijesno, crkveno, političko i kulturno središte. Upravo je tu, u Tuhlju sagrađena Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je svojom velebnošću te kulturnim i povijesnim značajem nadaleko poznata. Ona je danas prava ljepotica među tuheljskim hižama.
Kao političko središte, Tuhelj ponovo dobiva priznanje stvaranjem hrvatske države kada postaje samostalna općina. Njezinim djelovanjem potiče se razvoj turizma, poljoprivrede i drugih gospodarskih grana.
Općina ima grb i zastavu. Grb Općine: U plavome oko zlatno/žute krune 12 zlatnih/žutih peterokrakih zvijezda; glava štita: u srebrnome/bijelome 3 plave kapljice. Zastava Općine je plave boje sa žuto obrubljenim grbom općine u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2.
Dan Općine je 15. kolovoz, blagdan Velike Gospe.
Uz javno djelovanje Tuhelj resi zajedništvo i sloga njegovih ljudi. Bez obzira na probleme, Tuhljani su znali uvijek naći zajednički jezik. Slučajnom namjerniku rekli bismo da je ovdje dobrodošao u svako vrijeme sa željom da razgaljena srca osjeti tuheljsku dušu.
Smještena je u zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije i pripada sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i prostoru središnje Hrvatske. Područje Općine Tuhelj graniči sa Općinom Kumrovec na zapadu, Gradom Klanjcem na jugu te Općinom Veliko Trgovišće na jugoistoku. Sjeverni dio općine graniči sa Gradom Pregrada i Općinom Desinić, a istočni dio sa Općinom Krapinske Toplice.
Općina Tuhelj, Tuhelj 36:
Copyright: Mikrobit
