Novosti

BISTA KNJIŽEVNIKU VLADIMIRU POLJANCU

U suradnji sa Hrvatskom udrugom  “Muži zagorskog srca” pokrenuta jeinicijativa da se Velikom Mužu i pajdašu, pokojnom  književniku Vladimiru Poljancu (Zagreb 8.10.1953. – Zagreb  16.4.2011.), postavi spomenik – bista.
Inicijativa je pokrenuta prošle godine, a na jučerašnjem sastanku koji je održan u Općini Tuhelj u prisustvu stoloravnatelja Hrvatske udruge Muži zagorskog srca gospodina Rajka Fureša,  Marijana Zanoškog,  Rudolfa Žlendera i načelnika Općine Tuhelj Renata Ilića dogovorena je lokacija i  okvirni datum svečanog obilježavanja postavljanja biste, uoči rođendana pokojnog Vladimira Poljanca. 

Vladimir Poljanec (Zagreb 8.10.1953. – Zagreb  16.4.2011.)
Rodio se 8. listopada 1953. u Zagrebu. Osnovnu školu i I. gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je i studirao jugoslavistiku i fonetiku na Filozofskom fakultetu. Jedno je vrijeme radio u poslovnom bankarstvu, a potom u prosvjeti na poslovima republičkog financiranja osnovnoga obrazovanja. Zadnjih dvadesetak godina bio je djelatnik Hrvatske narodne banke u Zagrebu.
Autor je iznimnog književnog opusa koji se sastoji od pjesama, pripovijedaka i dramskih tekstova na kajkavskome idiomu Tuhlja (mjesto odakle je s velikim ponosom vukao i svoje podrijetlo), ali i na suvremenome štokavskom standardu. Bavio se je i književnom kritikom, a sastavljač je, priređivač, urednik ili recenzent četrdesetak poetskih i proznih zbirki različitih autora. Sudjelovao je na recitalima kajkavskoga pjesništva Dragutin Domjanić u Zelini, recitalima kajkavske poezije Festival kajkavske popevke u Krapini, Senje & meteorji u Varaždinu, Josip Ozimec u Mariji Bistrici, glazbenome festivalu Zagorska krijesnica u Krapini, Kajfestu u Križevcima, susretima i recitalima Poznanovec, Bedekovčina, Goranovo proljeće, itd. primivši veći broj priznanja i nagrada.
Njegovi radovi uvršteni su u sljedeće zbornike: Mladi hrvatski pjesnici 78; Zeleni bregi Zeline – 1977., 1978., 1992., 1993., 1994., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006. i 2008.; Festival kajkavske popevke Krapina – 1980., 1983., 1991.; Za slobodu Hrvatske, 1994.; Kad pjesmom planem probajmo sreću, izbor radova 1970. – 1981. (Poznanovec, 1981.); Sitnice (Križevci, 1981.) i Ponovo zajedno (Poznanovec, 1983.); Senje & meteorji (Varaždin, 2001., 2004., 2005., 2006.); Susret riječi (Bedekovčina, 2002., 2004., 2007.); Došel bum v Bistricu (Marija Bistrica, 2002., 2005. i 2008.); Prvi susret zagorskih pjesnika (Zelenjak – Kumrovec, 2001.); Drugi susret zagorskih pjesnika (Klanjec, 2002.); Hrvatskozagorski književni zbornik 2004. (Klanjec, 2005.); Hrvatskozagorski književni zbornik 2007. (Klanjec, 2007.); Prilozi s okruglog stola (Zbornik radova s Prvog okruglog stola: Uvođenje kajkavskoga jezika i kulture kao izbornoga predmeta u osnovne i srednje škole kajkavskoga govornog područja – Krapina, 2002.). te Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju – zbornik radova s okruglih stolova (znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002. – 2006. (Zabok, 2006.). Tekstovi su mu objavljivani u listovima i časopisima (“Radničke novine”, “OKO”, “Tomislav”, “KAJ”, “Hrvatsko slovo”, “Hrvatsko zagorje”, “Gazophylacium”), na radio i TV postajama u zemlji i inozemstvu, a održao je i nebrojeno mnogo samostalnih recitala vlastite poezije i književnih večeri.
Uvršten je u monografije: Tuhelj (prošireni otisak časopisa “Hrvatsko zagorje”, broj 1/2003. (Krapina – Tuhelj, 2003.), priredio Vladimir Poljanec Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije (Krapina, 2007.), uredila Goranka Horjan. Zastupljen je u antologijama: Gradić u dolini (Krapina, 1998.), priredio Ivan Cesarec i Zercalo horvacko (Varaždin, 1999.), priredio Ivan Kutnjak.
Tiskane su mu zbirke kajkavskih stihova Asfaltne popefke (Donja Stubica, 1995.) i Popefke od harca pravednega (Zagreb, 2006.), zbirka pripovjedaka Figurice na stalaži (Donja Stubica, 2001.) i drama Frajlica (Donja Stubica, 2001.). Poljanec je knjige Vodič za hodočasnike: Pregledi, ogledi i pogledi” (Hrvatskozagorsko književno društvo, 2009.).
Vladimir Poljanec je sastavio, priredio i uredio monografije: Tuhelj (prošireni otisak časopisa “Hrvatsko zagorje”, Krapina – Tuhelj, 2003.), Hrvatska udruga ″Muži zagorskog srca″ (Gredice, 2004.), Dobrovoljno vatrogasno društvo Zabok 1924. – 2004. (Zabok, 2004.), Dobrovoljno vatrogasno društvo Tuhelj 1906. – 2006. (Tuhelj, 2006.), Hrvatskozagorski književni zbornik 2004. (Klanjec, 2005.), Hrvatskozagorski književni zbornik 2007. (Klanjec, 2007.) i Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju – Zbornik radova s Okruglih stolova (Znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002. – 2006. (s N. Caparom i A. Jembrihom, Zabok, 2006.). Zbirka Asfaltne popefke bila je izložena na istaknutoj izložbi Kajkaviana croatica – hrvatska pisana riječ u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 1996., a sada se nalazi u stalnom postavu izložbe Kajkaviana Croatica – Hrvatskokajkavska književna riječ u dvorcu Stubički Golubovec u Donjoj Stubici.
Dramu Frajlica scenski je uprizorila Dramska grupa KUD-a Naša lipa – Tuhelj, a emitirana je i na I. programu Radio Zagreba.
Svojim izlaganjima sudjeluje na Znanstvenim skupovima: Uvođenje kajkavskoga jezika i kulture kao izbornoga predmete u osnovne i srednje škole kajkavskoga govornog područja, Položaj hrvatskokajkavskoga jezika danas, Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća i Mjesto i uloga hrvatskokajkavskoga jezika u procesu europskih integracija Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, a koji su održani u sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009. te 2010. Post moderno kajkavsko recitalno pjesništvo, održanom u Zagrebu 2005.
Bio je osnivač, suosnivač, umjetnički voditelj ili redatelj alternativnih scenskih grupa: Lampaši (1972.), Dramski studio KPDHZ “Matija Gubec” (1972. – 1976.), IZA (1974. – 1975.), Studentsko satirično glumište (1972. – 1974.), svi u Zagrebu, Komorni teatar “Nina Vavra” – Križevci (1974. – 1978.), dugogodišnji tajnik Kulturno-prosvjetnoga društva hrvatskih Zagoraca “Matija Gubec” u Zagrebu, predsjednik Književnoga kluba SKUD-a “Ivan Goran Kovačić” u Zagrebu, suosnivač i član Književnoga kluba “Antun Nemčić” u Križevcima, član uredništva Zagorskoga godišnjaka (Zagreb, 1973. i 1974.). Član je Društva hrvatskih književnika (obnašao je funkciju Predsjednika Nadzornoga odbora), Kajkavskoga spravišča, Kajkaviane, Pinte,  Hrvatske udruge “Muži zagorskog srca” (prvočelnik Povjerenstva za povijest i stare zasade) i utemeljitelj Hrvatskozagorskoga književnog društva (pročelnik Povjerenstva za nakladničku djelatnost i urednik biblioteke Esejistika, biblioteke Književnost i biblioteke Riječ horvatska) te član uredništva županijskog časopisa za kulturu “Hrvatsko zagorje”.


Napišite komentar

Općina Tuhelj
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.